mail
  • jdragisic@gmail.com
No comment
  • "čitam nedjeljni komentar koji jasno kaže, ko ne misli ovako, taj kleveće i laže"
    Johnny Štulić
Anketa
Tko lakše prođe kroz ušicu igle?



Domaće
Blog
četvrtak, veljača 1, 2007
U ERI u kojoj hrvatski jezik kaska svjetlosnim godinama za modernim vremenom, kad se mora uvoditi bezbroj stranih izraza, jer niti postoji hrvatski izraz za njih, niti se može u svakom tekstu davati opisne prijevode riječi, i kad kojekakvi "stručnjaci", jedan za drugim, ponavljaju floskule iz 19. st. o tome kako je jezik glavno obilježje nacionalnog identiteta, isti ti "stručnjaci" bave se stvarima iz 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća.

"Jezik je živ i dinamičan i on se ne može mijenjati preko noći političkom odlukom. Samo je struka ta koja može donijeti odluku i zato je najveći iskorak i napravljen osnivanjem Vijeća koje je do sada riješilo većinu pravopisnih dilema, a mogu reći da se kroz raspravu pokazalo da je razlika među jezikoslovcima manja nego što se to u javnosti mislilo", kaže ministar Dragan Primorac o cijelom tom diskursu.

Što je jezik, po ministru? "Jezik je živ i dinamičan i on se ne može mijenjati preko noći političkom odlukom". Ali, tko o tom živom i dinamičnom entitetu može donositi odluke? "Samo je struka ta koja može donijeti odluku". O jeziku, koji je "živ i dinamičan", odluku može donositi samo mala grupa ljudi, koja je, kako sama pokazuje, statična, jer drži jezik na uzdi koja se zove 1960. godina.

Čime je po Primorcu napravljen najveći iskorak u rješavanju problema dinamičnog i živog jezika kojeg beskrajni lingvisti i profesori hrvatskog drže zakucanog u 1960. god? Najveći je iskorak napravljen "osnivanjem Vijeća koje je do sada riješilo većinu pravopisnih dilema". A kako je to Vijeće riješilo "većinu pravopisnih problema"? Tako što je uvelo pisanje koje zbunjuje svakog tko piše taj "dinamični i živi jezik", uvodeći nova pravila, koja se pozivaju na razdoblje prije 1960., u kojoj je antihrvatska kalvarija išla uništiti naš oh tako krhki identitet, uvevši "neću", "greška" i "suci".

Što ministar može reći o trenutnoj zavrzlami koju su, iz vedra neba i sasvim bespotrebno, uveli ti "stručnjaci"? On može reći da "se kroz raspravu pokazalo da je razlika među jezikoslovcima manja nego što se to u javnosti mislilo". Ponovimo, govorimo o jeziku, koji je "živ i dinamičan", a čiji je dosad najveći problem, ako ćemo pratiti ministarsku logiku Primorca, bio taj što se mislilo da je "razlika među jezikoslovcima" bila velika.

I, naravno, imamo i pozivanje na druge zemlje. Kaže Primorac: "Nijemci su imali dvije godine kao prijelazni period. Danas rješenja iz  novog pravopisa koristi većina medija, uključujući i novinske agencije, a prihvatio ga je i najveći izdavač udžbenika".

Primorac pri tome zaboravlja spomenuti činjenicu da su promjene njemačkog pravopisa uglavnom modernizirale taj pravopis, dok promjene koje predlažu hrvatska Vijeća, koja se sastaju iza zatvorenih vrata, hrvatski jezik, koji je "živ i dinamičan", vraćaju u prošlost. Najznačajnija promjena njemačkog pravopisa tiče se pisanja slova "ß", koje se u nekim slučajevima počelo pisati kao "ss". Da Vas ne zamaram detaljima, u njemačkoj fonetici i fonologiji je ovo napredak koji pisanje i govor raščišćava, a ne zamagljuje ga, kao što to čine nove promjene hrvatskog pravopisa.

Ako se "suci" piše isto onako kako se izgovara, onda tjeranje ljudi da pišu "sudci" nije olakšavanje pisanja, nego je uništavanje živosti i dinamičnosti hrvatskog jezika, koji je, kako sam ministar obrazovanja kaže, "živ i dinamičan". A ovo je samo mali primjer.

Jedan jezik, koji je već strahovito neprecizan, arhaičan, nezgrapan i trom, ograničavati pravopisnim rješenjima koja niti imaju logičku, niti jezikoslovnu osnovu, pa to je čisto ludilo. Ludilo koje se nastavlja svaki put kad se dopusti "stručnjacima" da, umjesto da budu u službi govornika, govornicima jezik otežavaju.

jovandragisic @ 17:02 |Komentiraj | Komentari: 10 | Prikaži komentare
De bello blogico
  • Izdajnik, dezerter, križar, strani plaćenik, judeomason, petokolonaš, kokošar, čunjokradica, forokradica
Arhiva
« » sij 2018
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Strano
Brojač posjeta
89161
Index.hr
Nema zapisa.